ESG Regulativa za pravne osobe
Marijana Babić sudjelovala je na ACAP konferenciji koja se održala 2023. godine u Zagrebu, na temu nove ESG Regulative za pravne osobe: uz NFRD (Non-financial Reporting Directive) implementacija nove CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive) i načina na koji će nova Direktiva utjecati na obveze korporativnog, financijskog i obveznog novog nefinancijskog izvještavanja pravnih osoba. Izvještavanje o održivosti je nefinancijsko izvještavanje u kojem tvrtka javno izvještava o svom utjecaju na okoliš i društvo te obvezuje pravne osobe na objavu informacija koje se odnose na okolišna, društvena i kadrovska pitanja te pitanja u vezi s poštivanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanjem.
Tvrtke će morati izvještavati prema strogom ESRS-u, što znači da je struktura izvještaja o održivosti strogo propisana i definirano je o kojim informacijama iz svih triju područja (E, S, G) treba izvještavati. Izvještaj o održivosti više nije izdvojen, nego postaje sastavni dio izvještaja društva i morati će se predavati istodobno s predajom financijskih izvještaja. Za njega odgovaraju osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe te će se predavati i u digitalnome formatu XBRL (strojno čitljivom formatu) u središnju europsku bazu podataka (EMAS). Sve informacije navedene u izvještaju moraju biti provjerljive i dokazive, a važna je izmjena da će izvještaj morati revidirati revizor ili ovlaštena treća strana.
Smjernicom Corporate Sustainability Due Diligence Directive (CSDDD) definirana su stroga pravila provjere, upute i odgovornost vlasnika i direktora kompanija. Pravila će se ugraditi u lokalnu pravnu regulativu u svim zemljama EU-a tijekom 2025. te početi primjenjivati 2026.godine. Ta direktiva traži od pravnih osoba da dokažu na koji su način prikupile informacije od ključnih dionika (stakeholdera) i prepoznale ključne rizike i prilike, i to unutar cijeloga svog lanca vrijednosti (value chain), a sve radi borbe protiv greenwashinga. U slučaju dobrovoljnog izvještavanja u B2C poslovanju EU želi potrošače dodatno zaštititi i smjernicom Green Claims Directive koja propisuje kazne od četiri posto prihoda za tvrtke koje će lažno prikazivati održive proizvode.
Osim što pravne osobe moraju izvještavati o održivosti, to mora činiti i cijela financijska industrija, za koju su propisana pravila izvještavanja SFDR-om (Sustainability Financial Reporting Directive) prema kojem banke, mirovinski fondovi, osiguravajuće kuće i ostale financijske institucije od 1. siječnja 2023. moraju izvještavati kako upravljaju rizicima održivosti u vlastitom portfelju i kako su u njihovo poslovanje i proizvode ugrađeni ESG faktori. Uz to banke moraju uskladiti svoje poslovanje s EU regulativom i regulatornim zahtjevima EBA-e (European Banking Authority), pri čemu moraju jasno pokazati svoj postojeći udio zelenih kredita (green asset ratio), ciljeve za njegovo povećanje i akcijski plan kako to namjeravaju postići, zbog čega traže korisnike kredita koji imaju uvedene ESG strategije i održive investicije. Banke iz tog razloga izrađuju ESG upitnik za klijente koji će trebati financiranje. U RH se on ispunjava uz pomoć HROK-a.
